srpski  česky 

Napredna pretraga
Upozorenje na članak Štampa Decrease font size Increase font size

Često postavljena pitanja o NATO-u

Šta radi NATO?

Severnoatlantska alijansa (NATO) je savez 28 zemalja iz Severne Amerike i Evrope, koje se zalažu za ispunjenje ciljeva Severnoatlantskog sporazuma, potpisanog 4. aprila 1949. u Vašingtonu. U skladu sa sporazumom, osnovna uloga NATO-a je da štiti slobodu i bezbednost zemalja članica i to kako političkim, tako i vojnim sredstvima. NATO je organizacija, koja je nastala u vreme Hladnog rata, ali danas, 20 godina posle raspada Istočnog bloka, igra sve važniju ulogu u upravljanju krizama i suočavanju sa novim bezbednosnim pretnjama.

Koje su osnovne uloge NATO-a?

Glavna svrha NATO-a je to što zemlje članice uživaju kolektivni nivo bezbednosti, koji je daleko veći od onog koji bi mogla svaka od njih da postigne pojedinačno. Osim tog čisto vojnog aspekta, NATO čuva i osigurava i odredjene zajedničke vrednosti zemalja članica, kao što su demokratija, ljudska sloboda, solidarnost, blagostanje, mir, stabilnost i vladavina prava.

Osnovni bezbednosni zadaci Alijanse su:

-       da deluje kao temelj stabilnosti evro-atlantskog regiona;

-       da služi kao forum za savetovanje po pitanjima bezbednosti;

-       da služi kao sredstvo za odvraćanje i odbranu od pretnji ili agresije protiv bilo koje zemlje članice;

-       da doprinese efikasnoj prevenciji sukoba i da se aktivno angažuje u rukovodjenju krizama;

-       da promoviše širok spektar partnerskih odnosa, saradnje i dijaloga sa drugim zemljama u evro-atlantskom regionu.

 Da li NATO ima vlastite oružane snage?

Sve zemlje članice koje učestvuju u vojnom aspektu Saveza, zajednički sačinjavaju integrisane vojne strukture Saveza. Celokupna vojna imovina ostaje pod nacionalnom komandom i kontrolom sve do vremena kada su potrebne NATO-u za odredjenu namenu (odnosno u sukobu ili krizi, ili u mirovnim operacijama). Pored toga, NATO poseduje i odredjene kapacitete u zajedničkom vlasništvu i u nadležnosti Saveza, kao na primer radarski avion „AWACS“.

Koji su zvanični jezici NATO-a?

Dva zvanična jezika u NATO-u su engleski i francuski.

Kako NATO odlučuje?

Sve odluke NATO-a se donose konsenzusom, nakon rasprave i konsultacija izmedju država članica. Alijansa se bazira na zajedničkoj predanosti praktičnoj saradnji izmedju nezavisnih suverenih država, u oblasti odbrane i bezbednosti. Stoga ne postoje glasačke procedure, a sve odluke se donose na bazi opšte saglasnosti. To znači da su političke konsultacije vitalni deo procesa donošenja odluka.

Koja je glavna razlika u procesu donošenja odluka izmedju NATO-a i bivšeg Varšavskog pakta?

Odlučivanje unutar Varšavskog pakta je bilo potpuno podredjeno sovjetskoj vojnoj komandi, a države članice Varšavskog pakta morale su da poštuju volju Moskve. Osim toga, svi ministri zemalja članica Pakta su bili vojna lica, a ne civili, kao što je uobičajeno u demokratskim zemljama.

 Koliko košta članstvo u NATO-u i ko to plaća?

NАТО је medjunarodna organizacija i svaki član alocira svoje resurse, kako bi omogućio da organizacija funkcioniše iz dana u dan. Postoje tri budžeta: jedan civilni i dva vojna. Svaka zemlja članica NATO-a uplaćuje sredstva u budžete na osnovu dogovorene formule podele troškova. Sveukupno ovi budžeti predstavljaju manje od pola procenta od ukupnih rashoda pojedinačnih budžeta za odbranu zemalja članica NATO-a.

Da li država članica mora da automatski prihvati izgradnju vojne baze druge zemlje članice na svojoj teritoriji?

Takva odluka u potpunosti zavisi od odluke vlade i parlamenta pojedinačnih zemalja članica, a njeno izvršavanje reguliše sporazum NATO SOFA.

Ko odlučuje o razmeštanju snaga u stranim misijama?

Takva odluka je u kompetenciji isključivo parlamenta i vlade svake zemlje članice.

Koji su uslovi za ulazak u NATO?

Što se tiče proširenja, NАТО ima politiku otvorenih vrata. Bilo koja evropska zemlja, koja je u poziciji da podrži načela Vašingtonskog sporazuma i da doprinese bezbednosti u evro-atlantskoj oblasti, može da postane članica Saveza na poziv Severnoatlantskog saveta. Od zemalja koje teže da postanu članice NATO-a se takodje očekuje da ispune odredjene političke, ekonomske i vojne uslove, kako bi se osiguralo da će postati saradnici u bezbednosti Saveza, a ne samo njeni korisnici.

 Šta znače skraćenice PfP, MAP?

Partnerstvo za mir (PfP) je program praktične bilateralne saradnje izmedju individualnih zemalja-partnera i NATO-a. Svrha Partnerstva za mir je povećati stabilnost, umanjiti pretnje miru i ojačati odnose u oblasti bezbednosti izmedju pojedinačnih partnerskih zemalja i NATO-a. Zemlje potpisnice biraju pojedinačne aktivnosti prema svojim željama i mogućnostima. U slučaju da zemlja potpisnica smatra da joj je ugrožen teritorijalni integritet i bezbednost, ima pravo na konsultaciju sa članicama NATO saveza. Uprkos tome, PfP nije eksplicitni odbrambeni savez  i stoga članice NATO-a mogu zasebno da odluče da li će da upute eventualnu praktičnu pomoć.

NATO-ov Akcioni plan za članstvo (MAP) je osmišljen tako da pomaže partnerskim zemljama u njihovim pripremama za članstvo u NATO-u. MAP pruža sistem koji obezbedjuje kanale za praktičnu pomoć i podršku u svim aspektima članstva u NATO-u.

Šta je PfP SOFA?

PfPSOFA je multilateralni sporazum izmedju zemalja članica NATO-a i zemalja koje učestvuju u programu Partnerstvo za mir (PfP). Ona se bavi statusom stranih snaga, prisutnih na teritoriji druge države. Sporazum je izvorno napravljen u Briselu u junu 1995. godine radi olakšanja saradnje i vežbi u okviru PfP i bio je inspirisan NATO SOFA sporazumom, koji se primenjuje izmedju NATO zemalja članica od juna 1951. godine.

 Važno je napomenuti da PfP SOFA u potpunosti poštuje princip teritorijalnog suvereniteta, koji zahteva saglasnost država sa ulaskom stranih sila. Ni PfP SOFA ni NATO SOFA ne rešavaju pitanje prisustva stranih snaga sami – to je definisano u posebnom aranžmanu. To znači da se PfP SOFA primenjuje samo ako se država slaže da šalje ili primi snage. 

Šta to znači u praksi? Potpisom PfP SOFA strane u sporazumu tačno identifikuju status svojih vojnih snaga, kao i to koje povlastice i imuniteti će se primenjivati na njih kada oni budu prisutni na teritoriji drugih država.

 Da li može zemlja članica da napusti NATO? 

Teoretski da. Bilo koja zemlja članica NATO-a može da podnese zahtev za povlačenje iz NATO-a. Na primer, Francuska se 1966. godine povukla iz vojne strukture Saveza, iako je formalno ostala članica NATO-a, i više ne učestvuje u procesu vojnog odlučivanja. U ovom kontekstu moramo napomenuti da Francuska trenutno pregovara o obnavljanju punog članstva u NATO-u.

 Kakva je uloga NATO-a u borbi protiv terorizma ?

12. septembra 2001. godine, manje od 24 sata nakon terorističkih napada na SAD, NATO je deklarisao napade kao napade protiv svih tadašnjih 19 zemalja članica NATO-a u smislu člana 5. Severnoatlantskog sporazuma. Ovo je bio prvi put u istoriji da su zemlje članice upotrebile ovaj osnovni član sporazuma. Posle te odluke koja je bila prekretnica, usledile su praktične mere s ciljem pružanja pomoći SAD-u u različitim oblastima, u odnosu na njihovu kampanju protiv terorizma.

 Kakva je uloga NATO-a u osiguravanju energetske bezbednosti?

Severnoatlantski savet je u aprilu 1999. godine usvojio takozvani Strateški koncept. U tom dokumentu se ističe da bi poremećaj vitalnih resursa mogao uticati na bezbednosne interese Saveza. Zato je NATO proglasio svoju podršku koordinaciji medjunarodnih napora za procenu rizika energetske infrastrukture i za njihovo poboljšanje.

 Kakav je odnos NATO-a prema Rusiji?

Saradnja NATO-Rusija je počela 1991. godine, posle raspada SSSR. Rusija je postala član PfP 1994. godine, ali još tešnja saradnja je postignuta 27. maja 1997. godine, kad je potpisan Osnivački akt o medjusobnim odnosima, saradnji i bezbednosti izmedju NATO-a i Ruske federacije. U maju 2002. godine na samitu NATO-Rusija u Rimu, medjusobni odnos je dobio novi zamah. Bio je osnovan Savet NATO – Rusija (NATO-Russia Council - NRC), koji okuplja 26 NATO saveznika i Rusiju. Cilj Saveta je identifikacija mogućnosti za zajedničke akcije na bazi ravnopravnog partnerstva. Saradnja se odvija pre svega u oblasti borbe protiv terorizma, upravljanja krizama, sprečavanja širenja oružja za masovno uništenje, reforme sistema odbrane, civilne zaštite itd. Rusija takodje saradjuje sa NATO-om u oblasti upravljanja vazdušnim prostorom, naučne saradnje, kontrole naoružanja i ekološke bezbednosti.

Može li Rusija u okviru Saveta NATO - Rusija uticati na službene odluke NATO-a?

Donošenje odluka u okviru Saveta NATO - Rusija se odnosi samo na pitanja međusobnih konsultacija, razmenu informacija i saradnju izmedju NATO-a i Rusije. Bilo kakav uticaj na službene odluke NATO-a od strane Rusije je u potpunosti isključen. U sličnom formatu se odvija saradnja izmedju NATO-a i Ukrajine.

 Šta je Kontakt ambasada NATO-a?

Funkciju Kontakt ambasade NATO-a u trećoj zemlji obavlja redovna ambasada te odabrane zemlje članice pored svih ostalih uobičajenih obaveza. Glavna uloga Kontakt ambasade je širenje informacija o tome šta je NATO i šta NATO radi. Kontakt ambasada nije diplomatska misija, koja bi zvanično zastupala NATO u toj zemlji; za to postoje zvanični kanali komunikacije izmedju te zemlje i NATO-a. Kontakt ambasada je pod kontrolom Ministarstva spoljnih poslova odabrane države.