srpski  česky 

Napredna pretraga
Upozorenje na članak Štampa Decrease font size Increase font size

Ministar spoljnih poslova Republike Češke za list Politika

Tokom posete Beogradu, ministar Švarcenberg je za Politiku govorio i o NATO-u i o radu Kontaktne ambasade. Članak možete pročitati ovde.

NTERVJU: KAREL ŠVARCENBERG, šef diplomatije Češke Republike

Imate prijatelje u EU

Češki ministar spoljnih poslova kaže da „sada nije vreme” za ulazak Srbije u NATO, ali da bi to bila najbolja stvar za bezbednost zemlje

Odluku Saveta ministara EU o prosleđivanju srpske kandidature Evropskoj komisiji, šef češke diplomatije Karel Švarcenberg shvata, kako kaže, „vrlo važnu za njega lično”, budući da se u prošlom mandatu, u vreme češkog predsedavanja EU, na svakom sastanku Saveta ministara zalagao za nastavak evropskih integracija Srbije.

U razgovoru za „Politiku” Švarcenberg opisuje minuli ponedeljak kao „divan dan za Evropu i za Srbiju” u kojem se dokazalo da „Srbija ima mnogo prijatelja i da nije sama”. On ističe da Kosovo neće biti uslov na putu Srbije ka EU, ali da je potrebno ostvariti „konkretnu, zdravu saradnju” u celom regionu. Prema njegovim rečima, sada je Srbiji „otvoren put ka EU”.

Ipak, Holandija može na desetine puta da zaustavi Srbija na putu ka članstvu u EU ukoliko se Ratko Mladić ne nađe u Hagu?

Hapšenje Ratka Mladića je i dalje uslov, međutim mislim da je poruka o evropskom putu Srbije poslata. Čak ju je i holandski šef diplomatije podržao. Naravno, tu je stav holandskog parlamenta koji insistira na hapšenju optuženih za ratne zločine. Međutim, mislim da ako se budemo držali mape puta, nema opasnosti. Ali, morate da se držite mape puta pridruživanja EU.

Kako ocenjujete bilateralne odnose Srbije i Češke Republike?

Naši odnosi su odlični na svim nivoima. Imamo veoma dobre odnose i brojne zajedničke projekte i partnerstva. Moram da napomenem da naše prijateljstvo potiče još 1968. godine kada su brojne češke izbeglice našle utočište u Beogradu u tadašnjoj Jugoslaviji.

Da li je moguće unaprediti ekonomsku saradnju dve zemlje?

Na tome moramo mnogo da radimo. Proteklih nekoliko godina poboljšali smo ekonomske veze, trgovinska razmena raste, ali postoji još dosta prostora za unapređenje. Češke kompanije, koje su već ovde, zainteresovane su za još veće investicije, a i Srbija je veoma primamljiva za ostale češke investitore. Na nama je da stvorimo dobru sredinu za njihove investicije. Premijer Srbije uskoro dolazi u Prag i mislim da će akcenat cele posete biti na poboljšanju ekonomske saradnje.

Nedavno ste generalnog sekretara NATO-a Andersa Foga Rasmusena obavestili o planiranom smanjenju broja čeških vojnika na Kosovu sa 500 na 90. Zašto mislite da je NATO spreman za smanjenje trupa Kfora i da ne postoji rizik od tenzija?

Bez sumnje, bezbednosna situacija na Kosovu je mnogo bolja nego pre nekoliko godina. Prošle sedmice je deo nadležnosti prebačen u resor kosovske policije i nije bilo nikakvih problema. Ne očekujem nikakve tenzije na Kosovu i smatram da se situacija stabilizuje. Osim toga, i finansijska kriza je uticala na nas da odlučimo da smanjimo trupe na Kosovu, kao i to da su naše trupe angažovane i u Avganistanu, gde nameravamo da povećamo broj vojnika. Ipak, pratimo situaciju na Kosovu i imamo snage koje u slučaju potrebe u najkraćem mogućem vremenu mogu da dođu na Kosovo. Ali, ne vidim da će za to imati potrebe.

Prag je insistirao i uspeo da dobije drugi mandat da češka ambasada u Beogradu bude kontaktna ambasada NATO-a u Srbiji, uprkos tome što je nezvanično Beograd lobirao da to budu zemlje koje nisu priznale Kosovo. Zašto ste toliko insistirali na ovoj stvari?

Tako je, Beograd je lobirao za zemlje koje nisu priznale Kosovo. Ipak, mi smo veoma zainteresovani za Srbiju i želimo da podelimo naše bogato iskustvo u Avganistanu i drugim misijama NATO-a širom sveta. Smatram da smo u boljoj poziciji da budemo kontaktna ambasada od ostalih zemalja. Osim toga, ovde imamo i veoma dobru ambasadorku i odlične diplomate koji se bave bezbednošću, tako da smatram da je naša ambasada u Beogradu prava za ovaj posao.

Da li mislite da bi Srbija trebalo da uđe u NATO i šta bi bile prednosti eventualnog članstva u alijansi?

Sada nije vreme za to, ali smatram da bi to bila najbolja stvar za bezbednost Srbije. Tu je i ekonomski faktor o kojem mogu da pričam iz češkog iskustva. Od kad smo postali članica alijanse, strane investicione i konsultantske banke su mnogo bolje ocenjivale Češku Republiku tako da je došlo do značajnog porasta stranih direktnih investicija, što nam je pomoglo i na putu ka članstvu u EU. Recept je jednostavan: novac dolazi tamo gde je bezbedno.

Značajan je i primer Francuske. Oni imaju najefikasniju vojsku u Evropu i shvatili su da su tehnički gubili zato što nisu učestvovali u vojnoj komandi NATO-a i razmeni informacija između država članica. Ukoliko je francuskoj vojsci neophodna saradnja u NATO-u, šta reći za male vojske kao što su češka ili srpska.

Dakle, smatrate da je skoro nemoguće da Srbija ostane vojno neutralna, uzimajući u obzir globalne bezbednosne rizike?

To je, naravno, odluka koju će doneti Srbija, a ne ja ili neko drugi. Imate primer Austrije kao neutralne zemlje, ali nju okružuju zemlje kao što su Švajcarska, Slovenija, Lihtenštajn i druge. S druge strane, austrijske trupe učestvuju u misijama NATO-a, tako da se vojna neutralnost sve manje shvata na stari dogmatski način.

Na nedavnom sastanku ministara odbrane i spoljnih poslova zemalja NATO-a ponovo se čula ideja o uspostavljanju protivraketnog sistema, koji se razlikuje od onog za koji se zalagao Džordž Buš. Gde sada vidite ulogu Češke Republike u tom projektu?

Ideja protivraketnog sistema je, prema mom mišljenju, dobra jer pravi bezbednosni kišobran koji će biti usmeren ne toliko na odbranu od raketa dugog dometa koliko na rakete kratkog i srednjeg dometa. Češka uloga u tom projektu će biti u skladu sa odlukama NATO-a, pri čemu su na našoj teritoriji već raspoređeni informacioni centri koji pomažu funkcionisanju alijanse. Na NATO-u je da odluči gde će biti raspoređene instalacije u okviru budućeg protivraketnog štita.

Da li je moguće i da se Rusija uključi u taj bezbednosni sistem?

Bili bi dobro kad bismo postigli dogovor sa Rusima. I to bi takođe bilo u ruskom interesu. Naravno, zasad Rusi imaju svoje ideje, a NATO svoje ideje i biće neophodno dosta usaglašavanja da bismo postigli dogovor, ukoliko uopšte postignemo dogovor. Ali, u suštini, to je dobra ideja kojom bi mogao da se prevaziđe manjak međusobnog poverenja.

Nenad Radičević

objavljeno: 27.10.2010.